недеља, 4. август 2019.

Barba Blažo

Dragutin Karlo Deklić



Barba Blažo (+)

Znale su ga sve krčmarice
Širom cijele Histrije,
poznavale su ga mlade udovice
od Pule i Peroja pa do Kapodistrije;
               Što je više pio govorio bi bistrije.

Zvale su ga neke nježne barunice
čak iz Gornje Austrije,
da ih liječi od nesanice;
za njega je uvijek bila fešta,                                (1)
               Od Zadra i Rijeke pa sve do Triješta.

Imao je svuda vjerenice,
nekad furlanke a nekad kranjice;
Voleo je život bez granice
i zvali su ga – in italiano -                                      (2)
               “Il barone montenegrino di Visignano”.          (3)

On je stvarao prijatelje nasumice,
uvijek bi častio cijele gostionice,
poštovao je svoje nadničare i kolone                        (4)
štitio pijanice i pomagao skitnice;
               Nerado bi išao na sud i u salone.

Govorili su  da je škole u Veneciji učio,
da je za bečku Hofapoteku trave birao,                    (5)
da je iz mahnitih znao da satanu da tjera
da je svakome njegovim jezikom govorio,
               ali da je često dodavao “Boža ti vjera”.

Imao je kalošu i staroga konja,                                    (6)
što ga je od milošte zvao Dragonja,
kojem je na uvo šaptao tepajući
i koji bi ga zaspalog dovodio kući;
               Svi bi im se usput sklanjali mašući.

Redom bi kuće i njive prodavao,
samo je “terezinsku šumu” čuvao,
valjda što je tamo “amore” vodio                               (7)
No jednog dana neko prenese verziju:
               “Barba za Luiziju prodaje i Terziju”.

Kada su ga pitali dali je istina
da carsku šumu na inkanat daje,                              (8)
rekao je da mu nova ljubav Salvorina                       (9)
više vrijedi od svega i da se ne kaje:
             “Dala Marija carica uživaće Marija griješnica”.


P.S. Pričalo se zatim kroz Poreč i sela:
“JENA KURBA DALA DRUGA KURBA ZELA”.


Note:
(+) Djed autora, potomak Crnogoraca koji su u 17. vijeku izbjegli iz Crne Gore u Ustru;
1 – praznuk, svetkovina;
2 – na italijanskom;
3 – crnogorski baron Višnjana;
4 – naseljenik, napoličar;
5 – dvorska apoteka;
6 – kočija na dva točka, čeze;
7 – ljubav;
8 – licitacija;
9 – iz Savudrije;    





Stara majka nariče i kune

Dragutin Karlo Deklić



Stara majka nariče i kune

Dali grmi il’ se zemlja trese,
il’ udara more u bregove,
niti grmi nit’ se zemlja trese,
nit’ udara more u bregove,
već to majka nariče i kune
sve dušmane nestaloga sina.

U toj pustoj kući, pokraj gradskog zida,
majka stara stalno, skoro veće luda,
za nestalim sinom nariče i rida,
pa na kraju, zdvojna, molbe sve prekida
činijama gudelja ranu sebi vida                          (1)
te otvara panjegu punu raznih čuda
i skupljenih stvari odasvuda;                                 (2)

Tri kamena brdska i suha zvijezda morska,
šest korjena trava i veprova glava,
košulja od zmije i boca rakije,
rogovi od koze i čokot od loze,
dva krila od sove i škarice nove,                          (3)
tri igle velike pored svete slike,
terina sa vodom i gašenim olovom,                     (4)
babin par oćala i bokun ogledala,                          (5)  (6)
grumenje glinice sa naše grobnice,                      (7)
pešikana zubi i kornjače ljuska,                          (8)   
a poviše toga sveta knjiga ruska
i pored nje tinja rascvala kandela,                         (9)
što se dva lumina sjeća na opela;                          (10)

I dok iza vrata sivi mačak viri,
sa fornela vonj se od tamjana širi.                      (11)  (12)

Majka govori jamama i zemnim pukotinama;
Majka priča sa pticama i životinjama;
Majka šapuće oblacina i vjetrovima;
Majka kazuje valovima i ribama;
Majka zbori mrtvijem stvarima;
Majka se obraća i zvijezdama,
što nalik božanskim očima,
bdiju nad nama.

Kune majka iz staroga grada;
Kunu majke iz Maina,
kunu majke iz Pobora,
kunu majke sa Brajića,
Kunu majke Paštrovića,
kunu majke Boljevića,
kunu majke Martinića,
kunu majke Očinića,
kunu majke širom Crne Gore,
kletve pune sve zemne prostore,                     (+)
Do neba će neka kletva stići,
iste kletve stići će do zvijezda
cio svemir one će obići
da se vrate na griješnikah gnijezda,
kao neka kaznena najezda.


Note:
1 – vračara, gatara
2 – udubina u kućnim zidovima, obično sa policama a ponekad sa vratnicama, u svrhu pohrane stvari, umjesto ormara;
3 – makaze;
4 – posuda, obično od porcelana;
5 – naočare;
6 – parče, dio;
7 – zemlja od gline;
8 – b. morski pas;
9 – voštanica;
10 – plamičak od stijenja na ulju;
11 – naprava za kuhanje za žar;

(+) uobičajene kletvene riječi, ovdje izostavljene, navode za posebno;






Stara majka zaziva i pita

Dragutin Karlo Deklić



Stara majka zaziva i pita

U početku bješe riječ, i riječ bješe u Boga
i Bog bješe riječ”                                                                 (+)

O, vi predsjednici, načelnici i isljednici,
O, vi ministri, generali i admirali,
O, vi poslanici, vijećnici i direktori,
O, vi žbirovi, dostavljači i potkazivači,
O, vi mučitelji, dželati, grobari i lešinari,
što ste učinjeli sa mojim Dragom
i kakve mi to abere šiljete kradom?                                  (1)

Tužila se majka iz konobe,                                                  (2)
jadala se majka iz kužine,                                                    (3)
zazivala majka sa tarace,                                                       (4)
pozivala majka sa vrzdaka,                                                   (5)
narikala majka sa šufita,                                                      (6)
molila se majka s kampanjula,                                            (7)
preklinjala majka na vrh mula,                                            (8)
ali vijesti nebi niodkuda.

Tad iz jedne knjige starostavne
vidje neke misli mudre i davne:
i osjeti majka samohrana
da riječ osta njojzi jedina odbrana
i otpoče glasno svakog dana
zazivati iz sirotog stana:

“Govorim vjetrovima i oblacima,
kazujem moru i galebovima,
zborim stijenama i planinama,
velim ostrvima i sprudovima,
prenosim kućama i zidinama;
Govorim pticama i ribama,
kazujem stablima i travama,
jadam se pod lozom i košćelama,
velim životinjama i zmijama,
pričam voćkama i plodovima,
šapućem cvijeću i mravima;
Upućujem zvijezdama i svemirima,
obraćam se svecima i prorocima,
poručujem suncima i mjesecima,
zborim andjelima i vragovima,
borim se sa svima demonima,
ispovijedam se psima lutalicama,
tužim se divljim mačkama,
molim se svim bogovima
i ljudskim stvorovima,
dobrima i pravednima,
ako ih ima,
zaklinjem
i pitam:

Što se zbilo sa mojim nevinim sinom
i dali je negdje ostao živ?


Note:
1.     vijesti, glase
2.   podrum, nisko prizemlje
3.   kuhinja
4.   terasa, balkon
5.    gradski zid u Budvi, “vrh od koraka”;
6.   tavan
7.    zvonik
8.   pristan

(+) jevandjelje po Jovanu, Glava I






“Mir s tobom moj Jadranski pomorče i brate”

Dragutin Karlo Deklić



“Mir s tobom moj Jadranski
pomorče i brate”

Nekada još za vladavine Mletaka,
(kada smo se pod okriljem Kraljice mora branili od Turaka     (1)
dok su Republikom upravljali Moćenici, duždi razni                (2)
i Providuri u Kotoru imali od časti svog dijela,                              (3)
a južnije su šiljani Podesta nekad po kazni                                    (4)
u Budvi je bila, na mjestu “Balkan” hotela,
u portu jedna kuća, na voltove, bijela                                                  (5)
što zvahu je “Lokanda ala Karavela”,                                                 (6)
padrona joj je bila šinjora Karmela,                                                    (7)
(što je iz škole Lepetane dospjela);
Tu je ona škvadru žena dovela                                                             (8)
za koju je ubrzo doznala
muška Dalmacija cijela;

Na kući se, osim zlatnog krilatog lava,
vijorila još i zastava bijelo-crveno-plava
i kao dokaz da na ljubav imaju svi jednaka prava
pokraj ulaza je visila jedna dvojezična čitka objava:
“Pax tibi nauta Adriaticus et frater meus”,
“Lasciate ogni dolore, o voi che entrate”.

(aut in vulgus:)                                                                                             (9)
“Mir s tobom moj jadranski pomorče i brate”.
“Ostavite sve bolove vi koji prelazite ove pragove”.


Nota:
1.     Venecija
2.   više duždeva po prezimenu Moćenigo
3.   izaslanici venecijanske vlasti u Dalmaciji
4.   Opštinski upravitelj za vlade Venecije
5.    na lukove
6.   svratište, gostionica
7.    gazdarica
8.   odred, grupa, tim
9.   “ili na narodnom jeziku”



Dragutin Karlo Deklić






петак, 2. август 2019.

Dragutin Karlo Deklić - Priča o caru Dušanu o dvanajest budvanskih djevica i o lijepoj Tani

Dragutin Karlo Deklić


Priča o caru Dušanu o dvanajest budvanskih djevica i o lijepoj Tani
aliti kako su Budvani izgubili Jaz

Kada je jednom samodržac Stefan, Dušan zvani,
pošao da svoje primorske strane pohodi, bez carice,
zastao je u Budovi sa pratnjom vitezova starih, odabranih,                       (1)
a ujedno da presudi sporne sa Kotorom, carskim gradom, granice;

uz njega je bio i Grbljanin Buća, kao dvorski blagajnik znani.                  (2)

Budljani su svečano dočekali Cara i spremili sve po Statutu:
tri pogošćenja hrane hrane i pića, perpere, škrinju sukna i svile,       
pa kada Konte zapita Gosta ima li možda i “želju krutu”.                        (3)
ovaj mu šapne na uho, pošto su tu gospodje bile:

“Samo za moje vitezove želim dvanajest mladenica”.                                 (4)

Knez se tada nadje u čudu i zastade smrknutog lica,
ali se njegov kancelir Zano, koji je, tobož, jezike znao                                (5)
i koji je sa vrlim sestrama na Punti još stare račune imao,                     (6)
odmah domisli: “Pa imamo samostan latinskih časnih koludrica,

jer gdje da nadjemo sada u gradu dvanajest pravih djevica?”

Sjutradan, kada je Car sa konjanicima bio krenuo put Lastve                  (7)
vitezovi bijahu mrzovoljni, a Buća im je znavao ćud i mane,
pa kad stigoše na Jaz, sve praćeni od kaludjera i pastve,                          (8)
on im najavi gozbu u Boki, u krčmi kod lijepe Tane,

koja je uvijek držala i nekoliko mladih učenica.

Te večeri fešta je trajala burno sve do zore rane,                                    (9)
za dvanajest vitezova staralo se šest žena, kao lavice,
i svaka od njih je dijelila slasti vješto i na obije strane,
a i Stefan je triput ispio pehar u čast Boke i čari domaćice,
dok mu je ona mrsila bradu i tepala nježno:”Mili moj Dušane”.

Poslije je Car krenuo iz Kotora galijom do grada Svetoga Vlaha         (10)
svuda su mu činjeli fešte i u gozbama je divne proveo dane,
ali se je ipak, na cijelome putu sjećao, uz dosta uzdaha,
one mjesečeve noći u Boki i nježnosti lijepe Tine

i nerado se vraćao na Istok da tamo vodi nove megdane;                     

Kanio je da prekine ratove i odrekne se časti krunisane
i vlasti nad golemom državom Srba, Bugara, Grka i Arbanasa,
pa da se prije starosti doseli, iz prestonice zemlje Staroga Rasa,
u pitome morske strane pa da na Prevlaci, na domak lijepe Tane,

sagradi dvorac i gaji lozu, zlatne nerandže i melagrane.                      (11)

Ipak je sudbina drukčije htjela i Stefan je krenuo u pohode nove,
u želji da spriječi najezdu tursku i da Vizantiji produži tok,
pa da u gradu zemljaka Konstantina, kao da ga carstvo zove,
postavi temelje zakonske vlasti i ulije životni sok.                               (12)

no htijaše prije obaviti neke svoje zaostale poslove.

I uputi glasnike sa pismima carskim na sve četiri strane,
Jedno bijaše papi Klimentu, drugo caru Jovanu na Bosforu
treće i četvrto Kotoru i Budvi, poradi granica i posjete od lani,
dok peto, uz zlatnu dijademu što su je radili isti majstori na dvoru,

na naslov: "Knjeginji Tivta-Učilište ljubavi kod Milostive Tane".            (13)

P.S.
Čujte i zapamtite nekoliko rečenica iz tih mudrih poslanica:
Lako je vama slati u boj kada sjedite na daljini toj:      (I)
Imperije kao i čovjek imaju svoj životni vijek;               (II)
Onima čija su polja i gora, zapada i obala mora,          (III)
Nevalja riječ mladenice, tumačit kao djevice;               (IV)

Bolja je lijepatanica, negoli bugarka carica.                  (V)

Note:
1- srednjevjekovni naziv za Budvu;
2- blagajnik na dvoru Cara Dušana, iz kotorske porodice Bućina;
3 - imati nadražaj za snošaj, kod muškarca:
4 - mladih djevojaka (arhaičan staroslovenski izraz)
5 - radi se o Zanu Grivičiću ondašnjem opštinskom sekretaru, inače gradonačelniku plemićke porodice Zanovića, od kojih su neki ostali poznati ako čuveni pustolovi
6 - radi se o Katoličkoj crkvi Santa Maria in Punta i istoimenom manastiru opatica
7 - prvo granično selo od Budve prema Grblju;
8 - plaža u blizini Budve, na jugoistočnoj strani Grblja, koja je bila pred met spora izmedu Kotora i Budve, a koja je na osnovu uvidaja na licu mjesta i povelje izdate 1351 u Nerodimlju pripala Kotoru (Vidi prilog "A")
9- svečanost, gozba
10 - Dubrovnik
11 - ipak, obične pilomi
12 - Čuveni zakonik Cara Dušana, proglašen 1349 godine, poznat kao najliberalniji dokumenat te vrste i vremena;
13 - Milostić Tatjana-Tana po ocu Dubrovkinja, a po majci vjerovatno, Ruskinja, modena i odrasla u Carigradu, svojevremeno vlasnica jedne kafane i upravnica neke vrste ugostiteljske škole na periferiji Tivta, u mjestašcu koje je kasnije prozvano Lepetane, valjda prema imenu nekadašnje gostioničarke, a pogrešno prema italijansko-venecijanskom značenju riječi: "Le puttane" (prostitutke).

L. - Srednjovjekovni naziv za Budvu II.- Caru Paleologu:
III. - Kotoranima;
IV. - Budvan ima;
V. - Novoimenovanoj knjeginji, uz aluziju na sopstvenu ženu, sestru bugarskog cara.


Dragutin Karlo Deklić